Sedmogodišnji rat (Treći šleski rat, 1756–63), vojni sukob Pruske, Velike Britanije i Hannovera (poslije još i Portugala) s jedne te Austrije, Francuske, Rusije, Saske, Poljske i Švedske (kojima su se poslije priključile Španjolska i Kraljevstvo Obiju Sicilija) s druge strane. Vodio se u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. Izbio je 1756. kao izravna posljedica Aachenskoga mira (1748), kojim nisu bila riješena ni sporna pitanja između Austrije i Pruske ni odnos Velike Britanije i Francuske u kolonijama. Na plan svojih protivnika (u prvom redu hrvatsko-ugarske kraljice i rimsko-njemačke carice Marije Terezije te ruske carice Elizabete Petrovne, koje su željele zaustaviti nagao uspon Pruske), pruski kralj Fridrik II. Veliki odgovorio je savezom s Velikom Britanijom i upadom u Sasku. Nakon sjajnih pobjeda (Prag, Rossbach i Leuthen, 1757; Zorndorf, 1758; Legnica i Torgau, 1760) i teških poraza (Kolin, 1757; Hochkirch, 1758; Kunersdorf, 1759) Pruska se – sasvim iscrpljena, pogotovo kada je Velika Britanija otkazala ugovor o ratnoj pomoći – povukla u defenzivu. Situacija je za Fridrika postala povoljnijom otkako je novi ruski car Petar III. Fjodorovič sklopio s Pruskom savez (1762), a Švedska se povukla iz rata. Iste je godine Fridrik osvojio Świdnicu i pobijedio austrijske i carske postrojbe kraj Freiberga. Mirom u Hubertusburgu (15. II. 1763) Pruska je zadržala Šlesku i grofoviju Glatz. Započet na europskom kontinentu, Sedmogodišnji rat proširio se i na ratišta u Aziji, Africi i Sjevernoj Americi. Britanci su 1756–57. osvojili Bengal, 1758. Senegal, 1761. Pondichéry, 1762. Manilu (na Filipinima), a u Sjevernoj Americi 1758. Louisbourg, 1759. Quebec, 1760. Montreal, te 1759–62. Guadeloupe, Martinique i još nekoliko antilskih otoka. Taj britansko-francuski rat u kolonijama bio je završen mirom u Parizu (10. II. 1763), kojim je Francuska Velikoj Britaniji prepustila svoj dio Kanade (osim otoka Saint-Pierre-et-Miquelon) i Louisianu istočno od Mississippija, a Španjolskoj Louisianu zapadno od Mississippija; Velika Britanija je pak od Španjolske dobila Floridu. Sedmogodišnji rat odlučujuće je utjecao na razvoj europske politike. Velika Britanija riješila se Francuske kao ozbiljnoga protivnika u Indiji i Kanadi te je postala vodećom svjetskom kolonijalnom silom. Pruska je ušla u red europskih velikih sila, a u sukobu između Pruske i Austrije definitivno je stvoren dualizam unutar Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. – U nizu bitaka u tom ratu sudjelovale su i postrojbe iz Hrvatske i Vojne krajine. Posebno se istaknuo general grof J. K. Drašković, koji je u spomen na svoje sudjelovanje u Sedmogodišnjem ratu zidove dvorca Brezovice dao oslikati prizorima bitaka iz toga rata.